Izgovor, kratice, simboli

Izgovor se može objasniti na dva načina: jednostavno (ali neprecizno) i stručno (ali precizno).

Budući da ne znam tko će sve ovo čitati, objasnit ću izgovor na oba načina. Najprije, "jednostavno".

Izgovor

Zagrebački izgovor se razlikuje od ostalih hrvatskih izgovora u sljedećim pojedinostima:

• nema razlike između č i ć — izgovara se samo č. Ja ću svugdje pisati č da to naglasim, dakle kuča i sl.
• nema razlike između đ i dž — izgovara se samo jedan glas, koji ću ja pisati đ, npr. panđa.
• slijed ije se uglavnom izgovara je, osim na kraju riječi i kad se izgovara e; ako je ispred l ili n, spaja se u lj odnosno nj; dakle, ljep se izgovara lj-e-p; ja ću zato i pisati ljep
• ne postoje uzlazni i silazni naglasci, nenaglašene duljine itd, samo se jedan slog izgovara dulje i mnogo glasnije, a u isticanju i mnogo dulje; ja ću naglašeni samoglasnik označavati pomoću "crtice za naglasak", npr. junák
• bilo koji slog može biti naglašen
• r se izgovara mekše nego u standardnom ("književnom") jeziku
• suglasnici na kraju riječi se mogu izgovoriti omekšano, pa se vrag i krv mogu izgovoriti (i ja ih tako izgovaram) vrak i krf; takve promjene neću bilježiti u pisanju pa ću pisati vrag i sl.
• Suglasnik v prelazi u f na nekim mjestima, pa se izgovara i ofca, nofci...  

Kratice

Radi uštede prostora i vremena, koristit ću i sljedeće kratice i pojmove:

G genitiv D dativ A akuzativ I instrumental V vokativ m. imenica muškog roda ž. imenica ženskog roda s. imenica srednjeg roda jd. jednina mn. množina neskl. nepromjenjiva riječ, npr. super (super auto, super fora)

svr. svršeni glagol, npr. ispóhat nesvr. nesvršeni glagol, npr. póhat prez. prezent proš. particip prošlog vremena prid. pridjev pril. prilog vez. veznik trad. tradicionalni oblik ili riječ sleng oblik ili riječ koju koriste mladi u međusobnoj komunikaciji ⇒ vidi riječ ¶ fraza ⇐ podrijetlo

U svim riječima označit ću naglasak, osim ako su riječi jednosložne, jer tada nema potrebe. Ako nije naveden naglasak drugih oblika, to znači da svi oblici imaju isti naglasak (npr. ako piše samo péglat to znači da i ostali oblici imaju naglasak na istom slogu, dakle péglam, péglaš, itd.).

Druge oblike riječi ću navoditi samo ako odstupaju od očekivanih, tj. ako je neka imenica štok, tada očekujemo druge oblike štoka, štoku... inače ću pisati npr. bógec m. (G bókca, pl. bókci).

Ako ispred glagola dođe ne, u zagrebačkom govoru naglasak normalno ne prelazi na to ne, a izuzetke ću posebno navesti (npr. né_dam).

Ako u nekoj riječi poslijednji samoglasnik često ispada, tada ću pisat npr. tam(o).

Struktura natuknice je ovakva:

cájger m. kazaljka (npr. na satu) ¶ cajger na cajgeru = poklapanje kazaljki ⇐ njem.

←   riječ, vrsta riječi i oblici ←   značenje ili značenja ←   fraze (označene s ¶) ←   podrijetlo riječi (označeno s ⇐)

U posljednjem retku ću pokušati navesti etimologiju (podrijetlo) riječi; koristit ću sljedeće kratice:

eng.	engleski
njem.	njemački
mađ.	mađarski
mlet.	mletački
prasl.	praslavenski
tal.	talijanski
tur.	turski