Uvod

Iz raznih razloga sam odlučio kreirati mali blog na kojem namjeravam skupiti informacije o svakodnevnom govoru Zagrepčana. I ja sam rođen i živim u Zagrebu te će mi vlastiti govor biti jedna od stvari koje ću opisivati.

Uglavnom se namjeravam posvetiti govoru mlađih generacija. Svakako, u prošlosti je govor bio drugačiji. Osim toga, u Zagrebu ne govore svi isto; pokušat ću zabilježiti i varijacije u govoru.

Nemam nikakvo jezikoslovno obrazovanje, ali sam se godinama, čitajući knjige, članke po internetu... sam upoznao s par osnovnih činjenica o proučavanju govora i jezika. Zato ovaj blog neće biti tek "popis zagrebačkih riječi", već ću dati i temeljne podatke o izgovoru, morfologiji, sintaksi, itd.

Blog ću polako dopunjavati. Svi komentari su dakako dobrodošli!

Zagreb, veljača 2013.

Izgovor, kratice, simboli

Izgovor se može objasniti na dva načina: jednostavno (ali neprecizno) i stručno (ali precizno).

Budući da ne znam tko će sve ovo čitati, objasnit ću izgovor na oba načina. Najprije, "jednostavno".

Izgovor

Zagrebački izgovor se razlikuje od ostalih hrvatskih izgovora u sljedećim pojedinostima:

• nema razlike između č i ć — izgovara se samo č. Ja ću svugdje pisati č da to naglasim, dakle kuča i sl.
• nema razlike između đ i dž — izgovara se samo jedan glas, koji ću ja pisati đ, npr. panđa.
• slijed ije se uglavnom izgovara je, osim na kraju riječi i kad se izgovara e; ako je ispred l ili n, spaja se u lj odnosno nj; dakle, ljep se izgovara lj-e-p; ja ću zato i pisati ljep
• ne postoje uzlazni i silazni naglasci, nenaglašene duljine itd, samo se jedan slog izgovara dulje i mnogo glasnije, a u isticanju i mnogo dulje; ja ću naglašeni samoglasnik označavati pomoću "crtice za naglasak", npr. junák
• bilo koji slog može biti naglašen
• r se izgovara mekše nego u standardnom ("književnom") jeziku
• suglasnici na kraju riječi se mogu izgovoriti omekšano, pa se vrag i krv mogu izgovoriti (i ja ih tako izgovaram) vrak i krf; takve promjene neću bilježiti u pisanju pa ću pisati vrag i sl.
• Suglasnik v prelazi u f na nekim mjestima, pa se izgovara i ofca, nofci...  

Kratice

Radi uštede prostora i vremena, koristit ću i sljedeće kratice i pojmove:

G genitiv D dativ A akuzativ I instrumental V vokativ m. imenica muškog roda ž. imenica ženskog roda s. imenica srednjeg roda jd. jednina mn. množina neskl. nepromjenjiva riječ, npr. super (super auto, super fora)

svr. svršeni glagol, npr. ispóhat nesvr. nesvršeni glagol, npr. póhat prez. prezent proš. particip prošlog vremena prid. pridjev pril. prilog vez. veznik trad. tradicionalni oblik ili riječ sleng oblik ili riječ koju koriste mladi u međusobnoj komunikaciji ⇒ vidi riječ ¶ fraza ⇐ podrijetlo

U svim riječima označit ću naglasak, osim ako su riječi jednosložne, jer tada nema potrebe. Ako nije naveden naglasak drugih oblika, to znači da svi oblici imaju isti naglasak (npr. ako piše samo péglat to znači da i ostali oblici imaju naglasak na istom slogu, dakle péglam, péglaš, itd.).

Druge oblike riječi ću navoditi samo ako odstupaju od očekivanih, tj. ako je neka imenica štok, tada očekujemo druge oblike štoka, štoku... inače ću pisati npr. bógec m. (G bókca, pl. bókci).

Ako ispred glagola dođe ne, u zagrebačkom govoru naglasak normalno ne prelazi na to ne, a izuzetke ću posebno navesti (npr. né_dam).

Ako u nekoj riječi poslijednji samoglasnik često ispada, tada ću pisat npr. tam(o).

Struktura natuknice je ovakva:

cájger m. kazaljka (npr. na satu) ¶ cajger na cajgeru = poklapanje kazaljki ⇐ njem.

←   riječ, vrsta riječi i oblici ←   značenje ili značenja ←   fraze (označene s ¶) ←   podrijetlo riječi (označeno s ⇐)

U posljednjem retku ću pokušati navesti etimologiju (podrijetlo) riječi; koristit ću sljedeće kratice:

eng.	engleski
njem.	njemački
mađ.	mađarski
mlet.	mletački
prasl.	praslavenski
tal.	talijanski
tur.	turski

A

ájnpren-júha ž.
jednostavna juha od preprženog brašna
⇐ njem. + juha

apšísat svr. i nesvr.
(trad.) pobijeliti, izblijedjeti (npr. od starosti, na suncu)
⇐ njem. abschiessen

-árna
sufiks za mjesto gdje se nešto prodaje, npr. cvječárna, pekárna
⇐ prasl.

áufinger (ófinger, áfinger) m.
(trad.) vješalica za odjeću
⇐ njem.

áusvinkel m.
(trad.) krivi kut, koji nije pod 90°
⇐ njem.

B

badáv (badáva, badáve) pril.
nizašto
⇐ tur. bedava

bádecimer ž.
kupaona
⇐ njem.

bánzek (bónzek, bánseg) m.
(trad.) tračna pila, vrsta velike strojne pile za stolariju, drva i sl.
⇐ njem. Bandsäge

bedák m. (mn. bedáci ili bedáki)
nepromišljena osoba, glupan
⇐ ?

bédast pridj.
nepromišljen, glup
⇐ ?

bedínat nesvr.
(trad.) (A) posluživati nekog, brinuti o nekom
⇐ njem.

bešték m. (samo jd.)
pribor za jelo (⇒ éscajg)
⇐ njem.

blájhat nesvr.
(nekaj, se) izbjeljivati (obično kosu, svoju kosu) (svr. ⇒ zblájhat, poblájhat)
⇐ njem.

bógec m. (G bokca mn. bokci)
(trad.) siromah
¶ bógec bístrički =jadnik, osoba bez ičega
⇐ prasl.

bok uzvik
neformalni pozdrav u rastanku i sastanku
¶ móra bit tak i bok! = mora biti tako, bez dalje rasprave
⇐ Bog, tipičnim kajkavskim obezvučenjem završnog suglasnika (alternativna etimologija od njem Mein Bücken nema dovoljno argumenata)

bókmeč (bógmeč) pril.
(trad.) pojačavanje značenja, dabome, bogme, stvarno
⇐ Bog

bórer m.
svrdlo
⇐ njem.

bór-mašína ž.
bušilica
⇐ njem.

bráun pridj. neskl.
smeđe boje, smeđi
⇐ njem.

brémzat nesvr.
(trad.) kočiti
⇐ njem.

brúshalter (brús-hálter) m.
(trad.) grudnjak
⇐ njem.

búncek m.
svinjska noga s kožom, obično dimljena i sušena
⇐ njem.

bum svr. (samo prez.)
(trad.) svršeni oblik prezenta glag. 'biti', budem; koristi se za tvorbu budućeg vremena (⇒ búdem)
⇐ prasl.

búdem svr. (samo prez.)
svršeni oblik prezenta glag. 'biti', budem; koristi se za tvorbu budućeg vremena (⇒ búm)
⇐ prasl.

bunt m.
svežanj (npr. papira, novina, novaca)
⇐ njem.

búraz m.
(slang.) brat
⇐ tur.

C

cájger m.
kazaljka (npr. na satu)
¶ cajger na cajgeru = poklapanje kazaljki
⇐ njem.

cájti m. (samo mn.)
(trad.) vrijeme (ne meteorološko), "time", "Zeit"
¶ némam cájta = nemam (slobodnog) vremena
¶ lépi cájti = lijepi, ugodni trenuci
⇐ njem. Zeit

cájtnot m. (samo mn.)
(trad.) nedostatak vremena, stiska
¶ u cájtnotu = u vremenskoj stisci
⇐ njem.

cánjki m. (samo mn.)
(trad.) otrcana odjeća, dronjci
⇐

céker m.
široka torba, naročito pletena, za npr. stvari kupljene na tržnici
⇐ njem.

céndrat nesvr.
plakati na mahove zbog nezadovoljstva, umora, kao malo dijete
⇐ ?

céner m.
desetka: novčanica od 10 (kuna, dinara, eura...); tramvaj broj 10
⇐ njem. zehn

cíferšlus m.
patentni zatvarač, smičak
⇐ njem.

cífrat nesvr.
(trad.) (nekaj, se) kititi, ukrašavati, pa i prekomjerno
⇐ mađ. cifrázni

címat nesvr.
(nekaj, kog) povlačiti, pomicati malo; u prenesenom značenju, zbunjivati ili ometati nekog
⇐ mlet. sima

címer m.
osoba koja živi u istoj sobi ili stanu s nekim
⇐ njem.

címerica ž.
ženska osoba koja živi u istoj sobi ili stanu s nekim
⇐ címer

cínšpula ž.
(trad.) zavojnica za pretvaranje napona za napajanje svjećice u vozilu, bobina
⇐ njem. Zündspule

cípelcug m.
(trad.) prijevoz "cipelama", tj. pješačenje
⇐ cipela + njem.

cóflek m.
ukrasna kuglica od tkanine na kapi, odjeći i sl.
⇐ njem. Zopf + ek

cool ⇒ kul

cúfat nesvr.
(nekaj, se) habati, trošiti tkaninu (svr. ⇒ ocúfat)
⇐ njem.

cúgat nesvr.
(nekaj) piti (posebno alkoholna pića)
⇐ njem.

cúger m.
(trad.) pijanac, alhoholičar
⇐ njem.

cúker (cúkor, cúkar) m. (samo jd.)
(trad.) šećer, slador
⇐ njem. Zucker

cúra ž.
djevojka
⇐ ? prasl.

cváncig neskl.
dvadeset (u kartanju)
⇐ njem.

cvíček m.
vrsta vina
⇐ ?

cvíkat nesvr.
(nekaj) rezati, sjeći nešto (svr. ⇒ precvíkat)
⇐ njem.

cvík-cánge ž. (samo mn.)
škare za rezanje žice i sl.
⇐ njem.

cvíkeri m. (samo mn.)
naočale
⇐ njem.

cúcak (cúcek) m. (G cúcka mn. cúcki)
(trad.) pas
⇐ prasl. ?

Č

čížme ž. (samo mn.)
čizme
⇐ mađ.

čkómit nesvr.
(trad.) šutjeti
⇐ prasl.

čmŕljit nesvr.
gristi, u pren. značenju jesti (svr. ⇒ čváknut)
⇐ ?

čóšak m. (G čóška)
ugao, kut
¶ u čóšku = u kutu sobe, na sporednom mjestu, zaboravljen
¶ na čóšku = na uglu (dvije ulice)
⇐ tur. köse

čúšpajz m.
gusta juha od povrća s mesom, varivo
⇐ njem. Zuspeise

čvákat svr.
gristi, u pren. značenju jesti (svr. ⇒ čváknut)
⇐ ?

čváknut svr.
ugristi, odgristi, ujesti (nesvr. ⇒ čvákat)
⇐ ?

D

demižón m.
velika boca u u omotu od pletenog pruća, s drškom
⇐ eng. demijohn

di pril.
gdje
⇐ prasl.

dibidús (díbidus)
1. pridj. neskl. tko ne zna ništa, potpuno zbunjen u vezi s nečim
2. m. neznalica (oni su totálni dibidúsi)
⇐ tur. dübedüz

díhtat nesvr.
(bez obj.) biti nepropustan, brtviti (svr. ⇒ zadíhtat, zdíhtat)
⇐ njem.

díhtung m.
brtva
⇐ njem.

dínstat nesvr.
(nekaj, se) pripremati hranu na ulju s podlijevanjem tekućine, pirjati (svr. ⇒ izdínstat)
⇐ njem. ?

Dólac m. (G Dólca)
glavna tržnica u Zagrebu, uz Trg bana Jelačića
⇐ prasl.

dotepénec m. (G dotepénca, mn. dotepénci)
pridošlica, došljak
⇐ do-tepst

dotikávlat (prez. dotikávlem) nesvr.
(trad.) (kog, se) ticati, u smislu "tiče se nekog"
⇐ njem. ?

drápat nesvr.
1. (nekaj, se) trgati (svr. ⇒ podrápat)
2. (se) češati, grebati se
⇐ prasl. *drapati

drúkat nesvr.
(kog) pritiskati (nekog)
⇐ njem.

drúker m.
1. gumb koji se pričvršćuje pritiskom, kopča
2. onaj tko tuži i prijavljuje negog, tužibaba, cinkaroš
⇐ njem.

dućán m.
manja trgovina
⇐ tur.

Đ

Đamija (Džamija) m.
Trg žrtava fašizma i kružna zgrada sa stupovima u središtu trga
⇐ tur.

E

éscajg m. (samo jd.)
pribor za jelo (⇒ bešték)
⇐ njem.

F

fah m.
struka, specijalnost
⇐ njem. Fach

fájrunt m.
kraj radnog vremena (kafića i sl.)
⇐ njem. Feierrund

fákat pril.
stvarno
⇐ ?

fárba ž.
boja
⇐ njem. Farbe

fárbat nesvr.
1. (nekaj) bojati (nešto)
2. (sleng) (nekog) varati nekog, lagati nekom
⇐ farba

féder m.
opruga
⇐ njem.

féderzic (féder-zíc) m.
sjedalo s oprugama
⇐ feder + zic

félga ž.
metalni kotač (automobila i sl.) na kojeg se stavlja guma
⇐ njem. Felge

fértik (fértig) neskl. pridj.
gotov
⇐ njem. fertig

fértun m.
(trad.) pregača
⇐ eng. Vertuch

fest pril.
jako, snažno (npr. fest sam u bedu)
⇐ njem.

fiškál m.
odvjetnik
⇐ ?

flájš-mašína ž.
stroj za mjevenje mesa
⇐ njem.

fléka ž.
mrlja
⇐ njem.

fraj neskl. pridj.
slobodan, slobodno
⇐ njem. frei

frájla ž.
mlađa, neudana žena
⇐ njem.

frend m.
(sleng) prijatelj, poznanik
⇐ eng. friend

fréndica ž.
(sleng) prijateljica, poznanica
⇐ frend

fŕtalj m.
četvrtina, četvrt sata
¶ frtalj pet = 4:15
¶ tri frtalj pet = 4:45
⇐ njem. Viertel

fúrat nesvr.
1. (sleng) (nekaj) voziti, prevoziti, nositi nešto
2. (sleng) (s I) biti u ljubavnoj vezi s nekim
⇐ njem. führen

furt pril.
stalno
⇐ ?

fuš m.
rad na crno, privatni rad bez izdavanja računa poslije rada u firmi
¶ u fušu = na crno, polulegalno
⇐ njem.

futr (fútar) m.
podstava, npr. kaputa, odnosno mekano punjenje tkanine
⇐ njem.

fútrat nesvr.
puniti punjenjem
⇐ njem.

G

gáblec m.
manji obrok između dva veća, užina, marenda
⇐ njem.

Gájnice ž. (samo mn.)
naselje na zapadnom kraju grada, zapadno od Vrapča i sjeverno od Aleje Bolonje
⇐ ?

ganc pril.
potpuno, posve (npr. ganc novi = "posve novi")
⇐ njem. ganz

gebís m.
umjetno zubalo
⇐ njem.

gedóra ž.
specifični alat za odvijanje vijaka sa šesterokutnom glavom, nasadni ključ
⇐ njem.

gelénder m.
rukohvat na ogradi, posebno stubišta
⇐ njem. Geländer

gemíšt m.
bijelo vino s mineralnom vodom
⇐ njem.

gepék p.
prtljažnik (npr. u automobilu)
⇐ njem. Gepäck

gérma ž.
kvasac
⇐ njem.

gešénk m.
(trad.) poklon
⇐ njem.

gešmák m.
(trad.) okus (npr. jela)
⇐ njem. Geschmack

getríba ž.
mjenjač (u autu ili nekom drugom vozilu)
⇐ njem.

gevíht m.
(trad.) uteg za vagu
⇐ njem.

gláncat nesvr.
(nekaj)laštiti, trljati da bude sjajno; preneseno: detaljno čistiti
(se) blistati, izgledati čisto
⇐ njem. glanz

góspon m.
uljudan naziv za odraslog muškarca, gospodin
⇐ gospodin

grd pridj.
(trad.) ružan
⇐ prasl. *gъrdъ

gríncajg m.
paketić ili svežanj povrća za juhu
⇐ njem. Grünzeug

gríntat nesvr.
prigovarati, žaliti se
⇐ njem. Grind

gris m.
grubo mljevena pšenica, krupica
⇐ njem. Grieß

grísknedla (grís-knédla) ž.
okruglica, mala kuglica od grisa za juhu
⇐ gris + knedla

grunt m.
zemljište
⇐ njem. Grund

gúba neskl. pridj.
(sleng) zanimljiv, poseban, cool (npr. to mi je guba)
⇐ ?

gúrtna ž.
(trad.) traka
⇐ njem.

H

hájcat nesvr.
(trad.) grijati
⇐ njem.

hítit svr.
(trad.) (nekaj, se) baciti (nešto, se)
⇐ prasl. *xytiti

háustor m.
veža, ulaz u zgradu, portun
⇐ njem.

húncut m.
(trad.) mangup, fakin
⇐ mađ., njem.

I

isfúrat svr.
1. (sleng) (nekaj) progurati (nešto), uspjeti (s nečim)
2. (sleng) (se) iznositi (se), otrcati se
⇐ fúrat

ískat (prez. íščem) nesvr.
(trad.) (nekaj) tražiti (nešto)
⇐ prasl.

J

Jarún m.
1. jezero u jugozapadnom dijelu Zagreba
2. dio Zagreba istočno i sjeverno od jezera Jarun
⇐ ?

jel čestica, veznik
1. upitna čestica, da li, je li (jel ídemo u kíno?)
2. (novo) jer, zbog toga što (némrem posúdit knjígu jel móram účit iz nje)
⇐ je li

Jélačič-plác (Jélačić-plác) m.
(trad.) središnji trg u Zagrebu, Trg bana Josipa Jelačića
⇐ prezime bana Jelačića + njem. Platz

K

kaj zamj.
što
⇐ prasl.

kájzerica ž.
malo okruglo pecivo
⇐ njem.

kak(o) zamj.
kako
⇐ prasl.

karfiól m.
cvjetača, brassica oleracea var. botrytis
⇐ austr. njem. Karfiol

káslić m.
ormarić za poštu
⇐ njem. Kasten + ić

kínderbet m.
dječji krevet, ili za bebu
⇐ njem.

kíštra ž.
škrinja, sanduk; škrinja za zamrzavanje
⇐ njem. Kiste

kláfrat nesvr.
(s nekim, o nekaj) opširno, neobavezno razgovarati s nekim, o nečemu, ćakulati
⇐ njem. kläffen

klájda ž.
(trad.) haljina
⇐ njem. Kleid

klópa ž.
(sleng) hrana
⇐ beogradski slang ⇐ alb. ngop

klópat nesvr.
(sleng) (nekaj) jesti (nešto)
⇐ klopa

klófat nesvr.
(nekaj) tući neki komad tkanine da se očisti, isprašivati
⇐ njem.

klófer m.
batina s proširenim vrhom za isprašivanje tepiha i sl.
⇐ njem.

knap pridj., pril. neskl.
tijesan; tijesno
⇐ njem.

Knéžija ž.
dio Zagreba sjeverozapadno od Savskog mosta
⇐ knez

kredénc m.
ormar u kuhinji
⇐ njem.

krémšnita ž.
vrsta kolača s kremom
⇐ njem.

krmenádla ž.
komad mesa s kostima, kotlet
⇐ njem.

kúmica ž.
1. prodavačica na tržnici, osobito starija
2. (trad.) starija žena koja nije u srodstvu
⇐ kum

kúrit nesvr.
(trad.) (nekaj) paliti, ložiti, spaljivati (nešto)
⇐ prasl. kuriti

kúžit nesvr.
(sleng) (nekaj) shvaćati nešto, snalaziti se u čemu (svr. ⇒ skúžit)
⇐ ?

kvart m.
dio grada Zagreba, četvrt
⇐ njem. Quart

Kvátrič (Kvátrić) m.
Kvaternikov trg u Zagrebu
⇐ Eugen Kvaternik

L

lájbek m.
(trad.) prsluk
⇐ njem. Leibchen

lavabó m.
umivaonik
⇐ franc.

lóva ž.
(slang) novac
¶ lóva do króva mnogo novca
⇐ romski

lójtre ž. (samo mn.)
ljestve
⇐ ? njem.

luft m.
(trad.) prostor, razmak
¶ ímat lúfta imati slobodnog vremena, prazninu u rasporedu
⇐ njem. Luft

lúft-madrác m.
madrac na napumpavanje, za vodu (⇒ lúftić)
⇐ njem.

lúftat nesvr.
(nekaj) zračiti, provjetravati (svr. ⇒ prolúftat, izlúftat)
⇐ njem.

lúftić m.
(slang) madrac na napumpavanje, za vodu
⇐ njem.

M

Medveščák m.
1. dio Zagreba istočno i sjeverno od Kaptola
2. naziv nekih sportskih klubova u Zagrebu
⇐ medved

míščafl m.
lopatica za skupljanje smeća pri metenju
⇐ njem. Mistschaufel

mógal (mógel) (ž. mógla)
(trad.) prošl. glagola moč
⇐ prasl.

mórem nesvr.
(trad.) prez. glagola moč
⇐ možem

mŕzlo pril.
(trad.) hladno
⇐ prasl.

múrja (múrija) ž.
(sleng) policija
⇐ milicija

N

nadrápat svr.
nastradati
⇐ na + drápat

nahéro pril.
nakoso
⇐ na + hero

nahérit svrš.
(nekaj, se) nakositi (nekaj, se)
⇐ nahero

naj posebni glagol (mn. nájte)
(trad.) nemoj, nemojte
⇐ nemoj ?

narájcat svr.
(trad.) (koga, se) uzbuditi (osobito spolno) (nekog, se) (nesvr. ⇒ ŕájcat)
⇐ na + rájcat

našpánat svr.
(trad.) (nekaj) nategnuti, napeti (nešto) (nesvr. ⇒ špánat)
⇐ na + špánat

nékaj zamj.
nešto
⇐ ne + kaj

nékam(o) zamj.
nekamo, negdje, nekud
⇐ ne + kam

némrem nesvr. (samo prez.)
ne mogu (negirani oblik od ⇒ mórem)
⇐ ne + morem

nigdár pril.
(trad.) nikad
⇐ prasl. *ni + *kъgda + *že

nórit nesvr.
(trad.) luditi, izluđivati se
⇐ njem. Narr

O

óberliht m.
(trad.) mali prozorčić, npr. u zahodu ili kupaoni, svjetlarnik
⇐ njem. Oberlicht

ocúfat svr.
(A, se) pohabati, iskrzati (tkaninu) (nesvr. ⇒ cúfat)
⇐ o + cúfat

P

pártfiš (pártviš) m.
metla s kratkim, mekanim dlakama
⇐ njem. Bartwisch

Pantovčák m.
dio Zagreba sjeverozapadno od Britanskog trga uz istoimenu ulicu
⇐ ?

pégla ž.
naprava za ravnanje robe, glačanje
⇐ njem.

péglat nesvr.
(A) glačati, peglati (svr. ⇒ spéglat)
⇐ pegla

pénezi (penézi) m. (samo mn.)
novac
⇐ prasl. *pěnęzi ⇐ germ.

píksa ž.
manja kutija, obično metalna
⇐ njem. Büchse

pícek m.
(trad.) pile
⇐ prasl.

pímplat nesvr.
sporo raditi nešto, odugovlačiti, prtljati
⇐ njem. pimpeln

pínklec m.
(trad.) svežanj, vrećica
⇐ njem.

plac m.
1. tržnica; 2. (trad.) trg
⇐ njem. Platz

podrápat svr.
(nekaj, se) potrgati (nesvr. ⇒ drápat)
⇐ po + drápat

Préčko m. (D Préčkom)
dio Zagreba zapadno od jezera Jarun, južno od Španskog
⇐ ?

prézle ž., prézli m. (samo mn.)
suhe krušne mrvice
⇐ njem.

prézvuršt m.
vrsta debele kobasice, tlačenica
⇐ njem. Presswurst

príčat nesvr.
(nekaj, o nekaj, s nekim) govoriti (nešto), razgovarati (o nečem, s nekim)
⇐ priča

prótvan (protfan) m.
posuda za pečenje
⇐ njem.

Púrger m.
Zagrepčanin
⇐ njem. Burger

Púrgerica ž.
Zagrepčanka
⇐ Púrger

púšlek m.
svežanj (obično cvijeća, povrća)
⇐ njem. + -ek

pútar m. (G putra)
maslac
⇐ njem.

R

rátkapa ž.
ukrasni poklopac na kotaču vozila
⇐ njem.

Ravníce ž. (samo mn.)
dio Zagreba istočno od stadiona u Maksimiru i južno od parka Maksimir
⇐ ravnica

rájngla ž.
plića posuda, padela, teća
⇐ njem. Reindl

rájsnedla ž.
(trad.) čavlić sa širokom glavom
⇐ njem.

rájtat nesvr.
(trad.) (nekaj) rasipati (nešto), neodgovorno trošiti (svr. ⇒ zarájtat, prorájtat)
⇐ njem. reitern

ríhtat nesvr.
1. (nekaj) podešavati, ugađati (nešto) (svr. ⇒ naríhtat)
2. (nekaj, se) dovoditi u red, uređivati (nešto) (svr. ⇒ zríhtat)
⇐ njem. richten

ringl m., ríngla ž.
1. kolut na gornjoj ploči peći na drva;
2. grijaće mjesto na štednjaku na plin ili struju
⇐ njem. Ringel

rívat nesvr.
(trad.) (nekaj, se) gurati (nešto)
⇐ prasl.

Rúdeš m.
dio Zagreba istočno od Španskog
⇐ ?

S

saft m.
umak (uz meso i sl.)
⇐ njem. Saft

sličuha ž.
(trad.) klizaljka
⇐ njem.

stépsti (prez. stépem) svr.
1. (trad.) (nekaj) udariti (stepsti u glavu)
2. (trad.) (nekaj) otresti (stepsti snjeg)
3. (trad.) (se) zadrhtati
⇐ s + tépem

spit (prez. spíjem) svr.
1. (trad.) (nekaj) popiti nešto (nesvr. ⇒ pit)
⇐ s + piti

stréfit svr.
(trad.) (nekaj) pogoditi nešto, udariti nešto (⇒ potréfit)
¶ ak me nije šlog stréfil = uzrečica kad se dogodi nešto jako iznenađujuće, uzbuđujuće
⇐ s + tréfit

Š

šájba m.
prednje staklo na automobilu
⇐ njem.

šájbica m.
podloška koja se stavlja na vijak
⇐ šájba

šáltat nesvr.
(nekaj) prekidati, paliti i gasiti (npr. svjetlo)
⇐ njem.

šálter m.
1. prekidač, osobito za rasvjetu;
2. radno mjesto za rad sa strankama, npr. u banci, pošti, upravi i sl.
⇐ njem.

šaráf m.
vijak, vida
⇐ njem. Schraub

šáumrola m.
kolač ispunjen bijelom kremom
⇐ njem.

šéfla (šéflja) ž.
velika žlica posebnog oblika za lijevanje npr. juhe u tanjur, kutlača, zaimača
⇐ njem.

šláfrok m.
kućni ogrtač
⇐ njem.

šláuf (šláuh) m.
1. gumeno crijevo
2. zračnica, kolut ispunjen zrakom za plivanje
⇐ njem.

šmírgl-papír m.
brusni papir
⇐ njem. Schmirgel

šmírglat nesvr.
brusiti brusnim papirom
⇐ njem. Schmirgel

šnájder m.
osoba koja izrađuje odjeću, krojač
⇐ njem.

šnajderáj m.
radionica u kojoj se izrađuje odjeća, krojačnica (⇒ šnájder)
⇐ njem.

šos m.
suknja
⇐ njem.

špájza ž.
prostorija za čuvanje namirnica, smočnica
⇐ njem.

špalír m.
ljudi poredani jedan uz drugog uz cestu, stazu i sl.
⇐ njem. Spalier

Špánsko s. (D Špánskom)
dio Zagreba na zapadu, sjeverno od Prečkog
⇐ špan

špek m.
sušeno i dimljeno svinjsko meso s kožom, slanina
⇐ njem.

špic m.
šiljak
⇐ njem.

šráfciger m.
odvijač, kacavida
⇐ njem. Schraubenzieher

štáfla ž.
deblja letva
⇐ njem.

štánga ž.
šipka
⇐ njem.

štéker m.
utikač
⇐ njem.

šténga ž. (obično u mn.)
stepenica
⇐ njem.

štok m.
okvir vrata, dovratak
⇐ njem.

štópat nesvr.
1. (nekaj) kočiti, zaustavljati, ometati
2. (nekaj, se) blokirati, čepiti (npr. zahod) (svr. ⇒ zaštópat)
⇐ njem.

štrájfat nesvr.
okrznuti u prolazu, ogrebati, oguliti
⇐ njem. streifen

štrik m.
uže, recimo za sušenje rublja
⇐ njem.

štríkat nesvr.
(nekaj) plesti (odjeću)
⇐ njem. stricken

štókrl m.
mali stolac
⇐ njem. Stockerl

šúpa ž.
prostorija odvojena od stana ili kuće, ponekad posebna mala zgrada za čuvanje alata, drva i sl.
⇐ njem.

šúster m.
(trad.) osoba koja izrađuje obuću, postolar
⇐ njem.

T

táubek m.
(trad.) golub, golupčić
¶ kak táubeka dva = zaljubljeni, "kao dva goluba"
⇐ njem. Taube

téta ž.
1. majčina ili očeva sestra
2. dječji naziv za odraslu ženu koja im nije mama ili baka
3. odgajateljica u vrtiću
¶ téta čúvalica = žena koja čuva dijete, dadilja
⇐ prasl.

túhica ž.
(trad.) pokrivač punjen perjem, perina
⇐ ?

U

u izradi...

V

váser-lájtung m.
vodovodna cijev
⇐ njem.

vekerica ž.
(trad.) budilica
⇐ njem. Wecker

veš m.
rublje
⇐ njem. Wäsche

véšmašina (véš-mašína) ž.
stroj za pranje rublja, perilica
⇐ njem.

Z

zaštópat svr.
1. (nekaj) zakočiti, zaustaviti, omesti nešto
2. (nekaj) blokirati, začepiti (npr. zahod) (svr. ⇒ štópat)
⇐ za + štópat

zblájhat svr.
(nekaj, se) izbjeliti (obično kosu, svoju kosu) (nesvr. ⇒ blájhat)
⇐ njem.

zélje s.
kupus; lisnato povrće
⇐ prasl.

zíher pril.
sigurno
⇐ njem.

zíherica ž.
mala naprava za pričvršćivanje tkanine, sigurica
⇐ njem.

zíherung m.
osigurač (za struju)
⇐ njem.

zlágat svr.
(nekaj nekom) reći neku laž nekom
(se nekom) reći laž, izreći puno laži nekom
⇐ z + lágat

zríhtat svr.
(nekaj, se) urediti (nešto, sebe) (nesvr. ⇒ ríhtat)
⇐ z + ríhtat

Ž

žemlja ž.
malo pecivo
⇐ njem.

žníranac m. (G žníranca)
vezica za cipele, špigeta, pertla
⇐ njem. + -ac

žnírat nesvr.
vezati cipele
⇐ njem.

Razlike u govoru

uskoro...

Malo gramatike

Zagrebački govor nema toliko različitu gramatiku od standardnog hrvatskog u odnosu na neke kajkavske govore sa sela. Imenice se dijele na četiri roda (muški živi i neživi, srednji, ženski); množina i padežni oblici u današnjem govoru odgovaraju standardnim. Razlike između dativa i lokativa nema (ja ću bilježiti samo dativ, skraćeno D). Vokativ je rijedak.

Postoje tri deklinacije, od kojih se prva dalje dijeli po rodu (muški živi, neživi, srednji), kao u standardnom hrvatskom.

Međutim, kad se prelazi u tradicionalni govor, recimo u razgovoru sa starijim osobama, na tržnici, u nekim izrekama... pojavljuju se i stariji, kajkavski nastavci, npr. -ov i -ih za G mn.

Pridjevi imaju isključivo nastavke određene deklinacije, osim u N jd. m.

Imenice uglavnom imaju naglasak na istom slogu u svim oblicima, uz par izuzetaka. Naglasak može biti na svakom slogu, osim na samoglasniku na samom kraju višesložnih riječi (npr. gospodár je moguće i tako se upravo govori, ali *žená je nemoguće, jer je a na samom kraju).

Neke imenice se čuju naglašene na više načina, a redovno je jedan od njih, i to noviji način, naglašavanje na prvom slogu.

Naglasak nikad ne prelazi na prijedloge, npr. govori se isključivo ídem po vódu.

Određen broj imenica koje imaju isto značenje i isto se pišu kao u standardnom hrvatskom ima naglasak na zadnjem slogu osnove u svim padežima (npr. bazén, bazéna, bazéni...): Najčešće takve imenice su (pisane standardnim pravopisom):

admiral akcent alarm alat album aparat apetit arhitekt asfalt asistent atom automat avion balet balkon balon bankar bazen beton bolesnik bombon brojčanik buket bunar češnjak činovnik čuvar

diletant dinamit dirigent dječak dućan duhan ekran fakultet fašist festival filozof fotograf frizer gospodar gradić heroj hokej hotel ideal inat infarkt institut instrument inženjer jahač jelovnik junak

kafić kalendar kamion kanal kapetan kapital karneval karton kirurg klavir kolač komad komentar komunist koncept koncert kondukter kongres kontakt kontinent kormilar kostim košarkaš kotač kovač kristal krojač

krumpir kurir kvadrat lokal magnet margarin mesar metal mitraljez mjenjač mladić model modelar moment mornar motel motor nepušač neuron nogometaš nosač novčanik objekt ocean okvir ormar paket

papir parfem parket pastir patent penzioner perec peron pješak pješčanik plakat planet planinar pokrivač pomagač pomoćnik portir portret potrošač prekidač princip problem proces produkt projekt prvak puran

pušač račun recept redar refleks reporter restoran rezervat rezultat roman roštilj ručnik rukav salon sapun satelit seljak servis signal sistem sitniš skakač skijaš slatkiš sportaš stanovnik student

subjekt svjedok šampon šešir špinat tajkun tanjur telefon teren trajekt trkač tunel turist utikač vagon velikaš veterinar vidik vladar vodič vojnik volan vozač vratar zanat zidar zubar

nastavlja se...

Još malo gramatike

Glagoli imaju u svakodnevnom govoru uglavnom nastavke kao u standardnom jeziku, samo što u infinitivu nema završnog -i (pisat za "pisati").

Neki govornici za m. jd. participa prošlog vremena koriste nastavak -l (bil, rekel, imal) odnosno (ako je riječ o tipu "rekao/rekla") -o (reko, imo).

U tradicionalnom kontekstu se oblici reko, imo ne čuju.

Za naglaske velike većine glagola vrijedi jednostavno pravilo: naglasak je uvijek na slogu prije glagolskih nastavaka, npr.

pronaláz-im	pronaláz-ila	pronaláz-it
ispostáv-im	ispostáv-ila	ispostáv-it
doprinós-im	doprinós-ila	doprinós-it
pregovár-am	pregovár-ala	pregovár-at
iskoríst-im	iskoríst-ila	iskoríst-it

Naglasak dakako ne prelazi na ne ispred glagola.

Budući da nekoliko glagola nema samoglasnik prije nastavka (d-ati, zn-ati), čim se na njih doda prefiks ili ne, naglasak će preći na slog prije nastavka:

zn-ám	zn-át	né zn-am
pózn-am	pózn-at	ne pózn-am
d-ám	d-át	né d-am
dód-am	dód-at	ne dód-am

Kako se radi o razlici u izgovoru negacije ispred glagola, osjećajući tu razliku mnogi pišu neznam, nedam i slično.

Po istom principu, glagoli s promjenom osnove (zv-at, zov-em) imaju pomični naglasak:

zóv-em	zv-át
pozóv-em	pózv-at
pér-em	pr-át
opér-em	ópr-at

Nastavlja se...